Skip to main content
samostan

Povijesna i kulturna baština

Monaška karizma benediktinskog samostana pretpostavlja visok stupanj samostalnosti. Dinamika života u zajednici moći će se nesmetano odvijati ukoliko je zajamčena neovisnost od društvenih, dijelom i od crkvenih prilika.  To ipak, naravno, ne znači potpunu odijeljenost samostana. Od samog osnutka život ovog samostana u široj crkvenoj i društvenoj zajednici svjedoči svojim brojnim plodovima o blagodati uzajamnog obogaćivanja i pomaganja. Dio te bogate povijesne i kulturne baštine Ćokovca predstavljamo u sljedećim člancima na ovoj stranici.

benediktinski samostani u zadarskom okruženju

Prve veze Hrvata s Rimom bile su s papinskim poslanicima, a oni su bili monasi. Tako je papa Ivan IV. Dalmatinac godine 641. poslao opata Martina da od tek doseljenih Hrvata otkupljuje zarobljene kršćane i da sakupi moći mučenika.
Nakon prvog zasigurno hrvatskog samostana što ga je knez Trpimir sagradio sredinom 9. st. u Rižinicama iznad Solina, najviše je benediktinskih samostana, i muških i ženskih, sagrađeno u 11. st. Hrvatski kraljevi grade nove samostane kao svoje zadudžbine, ali i bogato obdaruju već postojeće. Uz to se zalažu da se crkvena reforma, što je potakoše benediktinci opatije Cluny, provede i u Hrvatskoj.
Od 12. st. benediktinci i benediktinke nalaze se u opadanju. Razlozi su tome - uz vlastite slabosti - nepovoljne političke prilike, ali i pojava prosjačkih redova koji su svojom evanđeoskom svježinom bili privlačniji od oslabljenih monaških zajednica. Mnoge je samostane dokrajčila komenda, osobito god. 1807. i 1808., u Hrvatskoj ostadoše samo ženski samostani.
Danas u Hrvatskoj ima osam ženskih samostana, dok je Ćokovac jedina muška zajednica.

Samostan Ćokovac god. 1910

Ljeta Gospodnja

Kroz osamstoljetnu povijest živjeli su na Ćokovcu sveti i grešni monasi. Pohađali su ga velikodušni, ali i okrutni vladari. Njegovo kamenje svjedoči o vrlo važnim, ali i posve sporednim događajima. Porušen ili obnovljen, napušten ili nastanjen... ljeta su njegova uvijek - ljeta Gospodnja.

Povijest Ćokovca
Samostan Ćokovac početkom 20 st.

Ljeta Gospodnja

Kroz osamstoljetnu povijest živjeli su na Ćokovcu sveti i grešni monasi. Pohađali su ga velikodušni, ali i okrutni vladari. Njegovo kamenje svjedoči o vrlo važnim, ali i posve sporednim događajima. Porušen ili obnovljen, napušten ili nastanjen... ljeta su njegova uvijek - Gospodnja.

Opširnije

Benediktinci glagoljaši

glagoljica na kamenu

Ulomci klesanog kamena ili tragovi freski, riječi ispisane na pergameni, oltarskom posuđu ili zvonu ... Posloženi u cjelinu svi zajedno daju naslutiti: ćokovski su monasi, uz latinsku, njegovali i glagoljašku tradiciju.

Let Božjih 1523, miseca ijuleja na dan 4. Ja priur svetago Kuzmi i Damjana Falkunić Ivan.
Glagoljica na Ćokovcu
kameni ulomak glogoljskog natpisa
fragment glagoljskog natpisa
nadgrobna ploča s glagoljicom

Ulomci klesanog kamena ili tragovi freski, riječi ispisane na pergameni, oltarskom posuđu ili zvonu ... Posloženi u cjelinu svi zajedno daju naslutiti: ćokovski su monasi, uz latinsku, njegovali i glagoljašku tradiciju.

Let Božjih 1523, miseca ijuleja na dan 4. Ja priur svetago Kuzmi i Damjana Falkunić Ivan.

posjet i razgledavanje samostana

Samostan prije obnove
Obnovljen samostan